Preskoči na glavni sadržaj

Plan rada za 2002.

Klasa:          023-02/01-01/01

Ur.broj:      521-10-01/01-01/01-01

Melbourne, 28. studenoga 2001.

 

PLAN RADA

GENERALNOG KONZULATA REPUBLIKE HRVATSKE U MELBOURNEU

ZA 2002. GODINU

(sukladno lanku 4. Pravilnika o unutarnjem redu sluñbe vanjskih poslova)

1.               Uvod

Broj stranaka koje trañe raznovrsne konzularne usluge se kroz godine od osnivanja ovog generalnog konzulata stabilizirao na otprilike istoj godišnjoj razini, s blagim trendom rasta, a broj zaposlenih se smanjio u medjuvremenu na polovicu, pa konzularne usluge dominiraju po svom opsegu u ukupnoj djelatnosti ovog generalnog konzulata. S obzirom da se na kadrovskom planu ne očekuju brojane promjene, realno je oekivati slinu situaciju i u 2002. godini.

1.               Politika

a.                Potpisivanje protokola o kulturnoj i prosvjetnoj suradnji, iz ne sasvim razumljivih razloga nije se realiziralo ove godine. Za nadati se je potpisivanju tijekom 2002. Preduvjet je vrlo jednostavan. U Zagrebu treba konano završiti usuglašavanje teksta i zatim ga poslati u Melbourne.

b.               Uspostavljeni su izuzetno dobri odnosi s predstavnicima vlasti drñave Victorije pa ih treba odrñavati i unapredjivati. Drñave Juñna Australija i Tasmanija su nañalost previše udaljene da bi se postigla ista razina odnosa kao u Victoriji i to ƒe, s obzirom na skučene financijske i kadrovske moguƒnosti, biti teško bitno promijeniti.

c.                Aktivnosti u okviru konzularnog zbora  bi i dalje trebale biti izuzetno intenzivne s obzirom na moju ulogu doajena konzularnog zbora. To je u Melbourneu izuzetno cijenjena uloga i dodatna izvanredna prigoda za promičbu Hrvatske. Doajen predstavlja konzularni zbor u svim najvañnijim politikim, drñavnim i društvenim situacijama i ima prigodu vidjati se s najbitnijim osobama iz politikog, gospodarskog i kulturnog ñivota.

d.               Aktivnosti u hrvatskoj zajednici. Samo u Victoriji djeluje skoro dvije stotine razliitih športskih, kulturnih, umirovljenikih, stranakih, vjerskih i drugih udruga, klubova, zajednica, asocijacija. Generalni konzulat a posebice generalni konzul treba odgovoriti i odazvati se na brojne pozive na razliite obljetnice, proslave, piknike i sl. I u slijedeƒoj godini ova aktivnost ƒe biti zasigurno vrlo intenzivna i oduzet ƒvećinu vikenda.

3.               Kultura

a.                Sudjelovanje na mepunarodnom filmskom festivalu, koji ƒe se odrñati od 24 srpnja do 11 kolovoza 2002.  I ove godine prikazivat ƒe se igrani i dokumentarni filmovi, koji zadovolje standarde organizatora, a posebice ƒe se organizirati natjecanje za najbolji kratkometrañni film. Filmove je nuñno prijaviti do oñujka 2002.

b.               Sudjelovanje na tradicionalnom Melbourne festivalu. Festival je izuzetno dobro medijski pokriven i dopušta sudjelovanje u širokom rasponu umjetnikih vrsta; od plesa, kazališta, opere i glazbe do vizualne umjetnosti. Taj najpopulariji melbournški festval odrñava se u listopadu.


c.                Gostovanje neke od hrvatskih folklornih skupina, koje bi nastupale pred hrvatskim iseljenicima.

d.               Potpisivanje Memoranduma o prosvjetnoj suradnji izmepu Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske i Ministarstva prosvjete, zapošljavanja i osposobljavanja drñave Victorie

e.                Nastavak poticanja uenja hrvatskog jezika simbolinim nagradama i sudjelovanjem na promocijama.

4.               Gospodarstvo

a.                Očekuje se i dalje velik broj ljudi koji trañi savjete u svezi vlasništva ili kupnje nekretnina u Republici Hrvatskoj.

b.               Veliki broj upita ƒe se i dalje odnositi na moguƒnosti obavljanja financijskih poslova.

c.                S obzirom na oekivani rast našeg gospodarstva zasigurno ƒe porasti i broj posredovanja Generalnog konzulata izmedju australskih poslovnih ljudi i naših gospodarskih subjekata. Potvrpuje to i ovogodišnji trend porasta ovakovih sluajeva.

d.               Kao i prethodnih godina generalni konzulat ƒe uz pomoƒ sponzora organizirati nastup Hrvatske na turistikom sajmu Getaway u Melbourneu. Ove godine sajam nije odrñan nego je prebaen za veljau slijedeƒe godine.

e.                Generalni konzulat ƒe i dalje pomagati našim tvrtkama u trañenju odgovarajuƒih gospodarskih partnera na podruju Australije. I ovdje se moñe oekivati trend rasta.

5.               Konzularni poslovi

a.                Drñavljanstvo, domovnice. Zahtjev za prijam u hrvatsko drñavljanstvo preteñito podnose osobe hrvatske narodnosti rodjene izvan teritorija Republike Hrvatske. Prosjeno trajanje postupka prijama u drñavljanstvo (raunajuƒi od dana otpreme zahtjeva iz konzulata do prijama rješenja u konzulat) se nañalost dalje ne smanjuje.  ekanje na odgovor iz Zagreba više od 8 mjeseci nije lako objasniti trañiteljima,  pa posebnu pozornost treba posvetiti praƒenju predmeta, koji se rješavaju dulje. Uz zahtjeve za prijam u hrvatsko drñavljanstvo mogu se i dalje, ali nešto rijedje, oekivati i zahtjevi za utvrdjivanje hrvatskog drñavljanstva. S obzirom na procjenu da su hrvatski drñavljani tek desetina Hrvata koji ñive na podruju ovog generalnog konzulata za oekivati je da se broj zahtjeva odrñi na istoj razini. Rok izdavanja domovnica se drñi u prosjeku na razini od skoro 4 mjeseca, što je potrebito bitno poboljšati.

b.               Putovnice i putni listovi. Postupak izdavanja putovnica je znatno skraƒen, meputim unato oekivanjima takav trend se nije nastavio ove godine, veƒ je došlo do stagnacije sredinom godine, zbog poznatih razloga neoekivanog porasta broja predmeta na razini cijele Hrvatske. U slijedeƒoj godini bi se trebala ispuniti prognoza o izdavanju putovnica u roku od 30 dana, što bi odjeknulo izuzetno pozitivno mepu ovdašnjim brojnim hrvatskim drñavljanima. Hrvatski drñavljani se ovdje u pravilu sjete da im je istekao rok vrijednosti putovnice neposredno prije puta u Hrvatsku, pa je nemoguƒnost jamstva u brzini izdavanja putovnice esto uzrok nepotrebnih frustracija. Za oekivati je kako skraƒenje roka izdavanja putovnica, tako i sve bolju informiranost naših grapana o toj temi, te adekvatno manju potrebu za izdavanjem putnih listova, s ime se sad rješavaju najñurniji sluajevi. Broj zahtjeva za izdavanje putovnica takoper bi trebao rasti.


c.                Evidencija vojnih obveznika. Broj vojnih obveznika evidentiranih u ovom generalnom konzulatu je u porastu. Teško je procijeniti hoƒe li se trend rasta nastaviti. Javlja  se problem oko reguliranja vojne obveze dvojnih drñavljana, uglavnom djece emigranata, koji su primljeni u hrvatsko drñavljanstvo po toj pravnoj osnovi. Oni drñe da su ispunili svoju vojnu obvezu kao australski drñavljani, na nain da su sukladno moguƒnostima, koje pruña australsko drñavljanstvo, izabrali moguƒnost ne sluñenja vojne obveze i oekuju izravno prevopenje u priuvni sastav bez sluñenja vojne obveze u Hrvatskoj. Trebalo bi ustvrditi nain postupanja u ovakovim sluajevima.

d.               Obavljanje matiarskih funkcija U postupku dostave isprava radi upisa injenice ropenja, vjenanja i smrti mjerodavnim tijelima drñavne uprave u Republici Hrvatskoj, ne dobivamo uvijek povratno izvješƒe o provedenom upisu ili primamo potvrdu matinog ureda o upisu ropenja ili vjenanja odvojeno od domovnice. Bilo bi znatno jednostavnije kad bi se potvrda o upisu i domovnica zajedno dostavili konzulatu, buduƒi da se istim dopisom trañe i upis i dostava domovnice. Na ovaj nain izbjeglo bi se slanje poñurnice, odnosno provjere, pa oekujemo poboljšanje u tom smjeru.

e.                Izdavanje potvrda o radu i boravku u inozemstvu. Od 2000 godine nastavljen je rast broja broja povratnika sudeƒi prema broju izdatih carinskih potvrda.  Iseljenici prve generacije se upravo nalaze u razdoblju stjecanja australske mirovine, nakon ega se neki od njih odlučuju za povratak. Dio njih ƒe se pak odluiti na povratak tek nakon potpisivanja medjudrñavnog sporazuma o mirovinskom osiguranju.

f.                Uruenje dostavnica i rad povodom zamolnica. Broj ovakovih predmeta se ustaljuje na istoj razini. Izgleda da je prošle godine dosegnut plato.

g.               Ovjerovljenje isprava. Ovjerovljenja, najveƒim djelom punomoƒi, ostat ƒe dominantna po broju. Ova usluga je zasigurno u oima naših ljudi ovdje izuzetno popularna i jako je trañena te nesporno puno pomañe u sluñbenoj komunikaciji prema Hrvatskoj. Broj predmeta, koji se pribliñio tisuƒi godišnje, vjerojatno ƒe i dalje rasti. Vjerojatno ƒe se nastaviti i trend rasta broja prijevoda dokumenata.

h.                Izdavanje viza. Oekuje se nastavak trenda porasta broja izdanih viza. Premda nositelji australskih putovnica ne trebaju vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku u svrhu turistikog ili poslovnog posjeta za boravak do 90 dana, ovaj generalni konzulat ƒe zasigurno i dalje izdavati vize uglavnom  drñavljanima Australije, hrvatskog podrijetla, koji namjeravaju boraviti u Hrvatskoj duñe od 90 dana. Takoper se i dalje oekuju zahtjevi za izdavanje vize u svrhu studiranja, zapošljavanja i obavljanja profesionalne djelatnosti, te za izdavanje vize u putne isprave "Certificate of Identity". Na naše zamolbe za suglasnost u ovakvim sluajevima, MUP RH uglavnom dostavlja odgovor unutar roka od 30 dana. S obzirom na oekivanje oñivljavanja hrvatskog gospodarstva oekuje se nastavak trenda zanimanja australskih drñavljana hrvatskog podrijetla, za dobivanje vize u svrhu zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, premda ƒe oni uglavnom i dalje u veini sluajeva odgovarajuƒu vizu zatrañiti za svog boravka u Hrvatskoj.

i.                 Starateljstvo. Ne oekuju se zahtjevi.

j.                 Odnosi roditelja i djece. S obzirom na dosadašnju praksu zahtjevi se ne oekuju.

k.                Alimentacija. S obzirom na dosadašnju praksu, aktivnosti na ovom podruju se ne oekuju.

l.                 Ostavine. Broj nasljednikih izjava je u porastu, pa se oekuje znatan broj predmeta iz ovog podruja.

m.             Odštetni zahtjevi. Potencijalni korisnici ove usluge razvidno su našli druge kanale za ostvarivanje svojih zahtjeva pa se zahtjevi ne uekuju.

n.               Uhiƒenja hrvatskih drñavljana. Uhiƒenja hrvatskih drñavljana su rjetka, ali se dogapaju. Pojava uhiƒenja zbog ekstradicije bi se mogla ponoviti.


o.               Potrage. Vjerojatno ƒe i dalje biti sluajeva potrage za rodbinom u Hrvatskoj, što se riješava s velikim uspjehom uglavnom zahvaljujuƒi MUP-u. Za oekivati je i zahtjeve za provjeru prebivališta osoba u Australiji, za što je vjerojatnost uspjeha manja, uglavnom jer australske vlasti nerado daju osobne podatke o svojim drñavljanima (Privacy Act).

p.               Poslovi u svezi s hrvatskim brodovima i zrakoplovima. Hrvatski zrakoplovi ne mogu za sad doletjeti do Australije, a hrvatski brodovi, odnosno njihove posade uglavnom ne trañe usluge Generalnog konzulata. S obzirom na smanjenje naše trgovake mornarice, nije za oekivati bilo kakove promjene na ovom podruju.

q.               Izdavanje sprovodnica za prijenos posmrtnih ostataka. Gledano statistiki, izdavanje sprovodnica bi brojano moglo ostati na uobiajenoj razini. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske uglavnom dostavlja odgovor u roku od 24 sata na naše zahtjeve za izdavanje dozvole prijenosa posmrtnih ostataka. I dalje ƒe biti potrebito zatrañiti odobrenje za prijenos posmrtnih ostataka buduƒi da pokojnici uglavnom nisu nositelji hrvatskih putovnica u trenutku smrti. Takoper su u slinom broju moguƒe i tranzitne sprovodnice za prijenos posmrtnih ostataka preko teritorija Republike Hrvatske u Republiku BiH.

r.                Konzularni dani.  Zbog drastino smanjenog broja djelatnika, i nuñnost smanjenja troškova planira se smanjenje broja konzularnih dana izvan Melbournea. Konzularne usluge u udaljenim krajevima ovog konzularnog podruja treba nastaviti razvijati putem pošte i uz pomoƒ javnih biljeñnika odnosno mirovnih sudaca.

6.               Ostalo

a.                Kadrovi.  Generalni konzulat radi s bitno smanjenim brojem zaposlenih uz odrñanje potrebite razine usluga. Daljnje smanjenje broja zaposlenih bi se zasigurno odrazilo na uinkovitost.

b.               Godišnji odmori. Pozorno i pravovremeno planiranje godišnjih odmora je u situaciji ovako malog broja zaposlenih izuzetno znaajno.

c.                Financije.  Zbog izuzetne pozornosti u trošenju novaca i dalje je uoljiv pad troškova, odnosno uplata na raun ovog generalnog konzulata iz MVP-a. Pokrivenost troškova prihodom od konzularnih usluga se poveƒava. Iz usporedbi po pojedinim stavkama lako je uoljivo da su veƒ ostvarene maksimalne uštede, te je daljnje smanjenje troškova teško za oekivati. Uz to inflacija se u Australiji upravo pribliñila brojci od 7%. Treba i dalje nastojati odrrdjene aktivnosti pokrivati sponzorstvom, premda je trend dragovoljnosti sponzorstva u razvidnom padu. Naplata konzularnih pristojbi bi se trebala zadrñati na ovogodišnjoj razini ili pak neznatno poveƒati. U izvješƒu tajništva o troškovima reprezentacije i telekomunikacija po pojedinim DKP-ima, iz nejasnih razloga medju pozitivnim primjerima nije naveden ovaj generalni konzulat, premda bi na osnovu brojki trebao biti na samom vrhu. Vjerojatno se radilo o previdu koji ƒe se ispraviti slijedeƒe godine. Inae vrijedi napomenuti kako je na mjestima poput ovog generalnog konzulata, gdje se uvijek pazilo na svaki trošak, teško odnosno nemoguƒe postiƒi  bilo kakove daljnje, a kamoli spektakularne uštede, dok je to lako ostvariti tamo gdje se ranije trošilo bez mjere.


d.               Nekretnine. Prostor generalnog konzulata i rezidencija generalnog konzula su u vlasništvu Republike Hrvatske. Uredski prostor je u vrlo dobrom stanju. Ipak bit ƒe potrebita odredjena ulaganja u odrñavanje. Najveƒa izvanredna stavka predvidjena za ovu godinu bila je  izmjena rasvjete, obvezna za cijelu zgradu, zbog protupoñarne prevencije. Rasvjeta je promjenjena, ali je plaƒen samo rad. Tvrtka koja odrñava zgradu uporno zaobilazi dostaviti preslike plaƒenih rauna, koje sam trañio upravo zbog procjene o prevelikoj cijeni posla. Umjesto preslika rauna stiglo je manje zaduñenje, što nam je veƒ donijelo uštedu od nekoliko tisuƒa AUD i što dokazuje kako sam bio u pravu inzistirajuƒi na jasnim raunima. I dalje oekujem trañene raune, pa se zbog toga moñe dogoditi da do plaƒanja dodje tek u slijedeƒoj godini. Uoljiv je trend sve ƒih kvarova sigurnosnih urepaja, što je po mišljenju nadzora uobiajeno za razinu starosti opreme. Izuzetno nepovoljni smještaj  rezidencije generalnog konzula predstavlja ozbiljnu svakodnevnu smetnju i optereƒenje. Pored toga kuƒa je prilino dotrajala i bit ƒe potrebita ulaganja u njezino odrñavanje. Prijedlog rješenja poslan je u tajništvo još 1999. godine.

e.                Automobili. U vlasništvu generalnog konzulata nalaze se dva automobila, oba u odlinom stanju i bez ikakovih kreditnih optereƒenja. Tajništvu je ove godine u dva navrata predloñeno odobrenje prodaje jednog od njih - Peugeota 306, buduƒi da se uopƒe ne upotrebljava. Najpovoljnije vrijeme prodaje upravo istjee jer je star tri godine. Za oekivati je dobivanje odobrenja za njegovu prodaju.

f.                Izvjesƒa. Sve dogapaje ƒe kao i dosad trebati popratiti izvješƒima odgovarajuƒim upravama u MVP-u. Pored toga trebat ƒe pripremiti i obvezna redovita financijska i druga izvješƒa.

g.               Pismohrana. S obzirom na skuene prostorne moguƒnosti, trebat ƒe i dalje reorganizirati pismohranu.

 

7.               Zakljuak.

Generalni konzulat Republike Hrvatske u Melbourneu bi trebao sveukupno obaviti otprilike isti opseg poslova kao i u tekuƒoj godini, s trendom blagog rasta, uz troškove na otprilike istoj razini kao i ove godine.

 

Generalni konzul         

mr. sc. ðeljko Šikiƒ      

 

Primjedbe