Klasa: 023-02/01-01/01
Ur.broj: 521-10-01/01-01/01-01
Melbourne, 28. studenoga 2001.
PLAN RADA
GENERALNOG KONZULATA REPUBLIKE
HRVATSKE U MELBOURNEU
ZA 2002. GODINU
(sukladno
lanku 4. Pravilnika o unutarnjem
redu sluñbe vanjskih poslova)
1.
Uvod
Broj stranaka koje trañe raznovrsne konzularne usluge se kroz godine od osnivanja ovog
generalnog konzulata stabilizirao na otprilike istoj godišnjoj razini, s blagim
trendom rasta, a broj zaposlenih se smanjio u medjuvremenu na
polovicu, pa konzularne usluge dominiraju po svom opsegu u ukupnoj djelatnosti
ovog generalnog konzulata. S obzirom da se na kadrovskom planu ne očekuju broj
ane promjene, realno je o
ekivati sli
nu situaciju i u 2002. godini.
1.
Politika
a.
Potpisivanje protokola o
kulturnoj i prosvjetnoj suradnji, iz ne sasvim
razumljivih razloga nije se realiziralo ove godine. Za nadati se je
potpisivanju tijekom 2002. Preduvjet je vrlo jednostavan. U Zagrebu treba kona
no završiti usuglašavanje teksta i zatim ga poslati u Melbourne.
b.
Uspostavljeni su izuzetno
dobri odnosi s predstavnicima vlasti drñave Victorije pa ih
treba odrñavati i unapredjivati. Drñave Juñna Australija i Tasmanija su nañalost previše
udaljene da bi se postigla ista razina odnosa kao u Victoriji i to e, s obzirom na skučene financijske i kadrovske mogunosti, biti teško
bitno promijeniti.
c.
Aktivnosti u okviru
konzularnog zbora
bi i dalje trebale biti izuzetno intenzivne s obzirom na moju ulogu
doajena konzularnog zbora. To je u Melbourneu izuzetno cijenjena uloga i
dodatna izvanredna prigoda za promičbu Hrvatske. Doajen predstavlja konzularni zbor u svim najvañnijim politi
kim, drñavnim i društvenim situacijama i ima prigodu vidjati se s najbitnijim osobama iz politi
kog, gospodarskog i
kulturnog ñivota.
d.
Aktivnosti u hrvatskoj
zajednici. Samo u Victoriji djeluje skoro dvije
stotine razli
itih športskih, kulturnih, umirovljeni
kih, strana
kih, vjerskih i drugih udruga, klubova, zajednica, asocijacija.
Generalni konzulat a posebice generalni konzul treba odgovoriti i odazvati se
na brojne pozive na razli
ite obljetnice, proslave, piknike i sl. I u slijedeoj godini ova aktivnost e biti zasigurno vrlo intenzivna i oduzet e većinu vikenda.
3.
Kultura
a.
Sudjelovanje na mepunarodnom filmskom festivalu, koji e se odrñati od 24 srpnja do 11 kolovoza 2002. I ove godine prikazivat e se igrani i dokumentarni filmovi, koji zadovolje standarde
organizatora, a posebice e se organizirati natjecanje za najbolji kratkometrañni film. Filmove je nuñno prijaviti do oñujka 2002.
b.
Sudjelovanje na
tradicionalnom Melbourne festivalu. Festival je
izuzetno dobro medijski pokriven i dopušta sudjelovanje u širokom rasponu
umjetni
kih vrsta; od plesa, kazališta, opere i glazbe do vizualne
umjetnosti. Taj najpopulariji melbournški festval odrñava se u listopadu.
c.
Gostovanje neke od hrvatskih
folklornih skupina, koje bi nastupale pred hrvatskim
iseljenicima.
d.
Potpisivanje Memoranduma o
prosvjetnoj suradnji izmepu Ministarstva
prosvjete i športa Republike Hrvatske i Ministarstva prosvjete, zapošljavanja i
osposobljavanja drñave Victorie
e.
Nastavak poticanja u
enja hrvatskog jezika simboli
nim nagradama i sudjelovanjem na promocijama.
4.
Gospodarstvo
a. Očekuje se i dalje
velik broj ljudi koji trañi savjete u svezi vlasništva ili kupnje nekretnina u
Republici Hrvatskoj.
b.
Veliki broj upita e se i dalje odnositi na mogunosti obavljanja
financijskih poslova.
c.
S obzirom na o
ekivani rast našeg gospodarstva zasigurno e porasti i broj posredovanja
Generalnog konzulata izmedju australskih poslovnih ljudi i naših gospodarskih subjekata. Potvrpuje to i ovogodišnji trend porasta ovakovih slu
ajeva.
d.
Kao i prethodnih godina
generalni konzulat e uz pomo sponzora organizirati nastup Hrvatske na turisti
kom sajmu Getaway u Melbourneu. Ove
godine sajam nije odrñan nego je preba
en za velja
u slijedee godine.
e.
Generalni konzulat e i dalje pomagati našim tvrtkama u trañenju odgovarajuih gospodarskih partnera na podru
ju Australije. I ovdje se moñe o
ekivati trend rasta.
5.
Konzularni poslovi
a.
Drñavljanstvo, domovnice. Zahtjev za prijam
u hrvatsko drñavljanstvo preteñito podnose osobe hrvatske narodnosti rodjene izvan teritorija
Republike Hrvatske. Prosje
no trajanje postupka prijama u drñavljanstvo (ra
unajui od dana otpreme zahtjeva iz konzulata do prijama rješenja u
konzulat) se nañalost dalje ne smanjuje. ekanje na odgovor iz Zagreba više od 8 mjeseci nije lako objasniti
trañiteljima, pa posebnu
pozornost treba posvetiti praenju predmeta, koji se rješavaju dulje. Uz zahtjeve za prijam u
hrvatsko drñavljanstvo mogu se i dalje, ali nešto rijedje, o
ekivati i zahtjevi za utvrdjivanje hrvatskog drñavljanstva. S obzirom na procjenu da su hrvatski drñavljani tek desetina Hrvata koji ñive na podru
ju ovog generalnog konzulata za o
ekivati je da se
broj zahtjeva odrñi na istoj razini. Rok izdavanja domovnica se drñi u prosjeku na razini od skoro 4 mjeseca, što je potrebito bitno
poboljšati.
b.
Putovnice i putni listovi. Postupak izdavanja putovnica je znatno skraen, meputim unato
o
ekivanjima takav trend se nije nastavio ove godine, ve je došlo do stagnacije sredinom godine, zbog poznatih razloga neo
ekivanog porasta broja predmeta na razini cijele Hrvatske. U slijedeoj godini bi se trebala ispuniti prognoza o izdavanju putovnica u
roku od 30 dana, što bi odjeknulo izuzetno pozitivno mepu ovdašnjim brojnim
hrvatskim drñavljanima. Hrvatski drñavljani se ovdje u pravilu sjete da im je istekao rok vrijednosti
putovnice neposredno prije puta u Hrvatsku, pa je nemogunost jamstva u brzini izdavanja putovnice
esto uzrok
nepotrebnih frustracija. Za o
ekivati je kako skraenje roka izdavanja putovnica, tako i sve bolju informiranost naših
grapana o toj temi, te adekvatno manju potrebu za izdavanjem putnih
listova, s
ime se sad rješavaju najñurniji slu
ajevi. Broj zahtjeva za izdavanje putovnica takoper bi trebao rasti.
c.
Evidencija vojnih obveznika.
Broj vojnih obveznika evidentiranih u ovom
generalnom konzulatu je u porastu. Teško je procijeniti hoe li se trend rasta nastaviti. Javlja se problem oko reguliranja vojne obveze
dvojnih drñavljana, uglavnom djece emigranata, koji su primljeni u hrvatsko drñavljanstvo po toj pravnoj osnovi. Oni drñe da su ispunili
svoju vojnu obvezu kao australski drñavljani, na na
in da su sukladno mogunostima, koje pruña australsko drñavljanstvo, izabrali mogunost ne sluñenja vojne obveze i o
ekuju izravno prevopenje u pri
uvni sastav bez sluñenja vojne obveze u Hrvatskoj. Trebalo bi ustvrditi na
in postupanja u ovakovim slu
ajevima.
d.
Obavljanje mati
arskih funkcija U postupku dostave
isprava radi upisa
injenice ropenja, vjen
anja i smrti mjerodavnim tijelima drñavne uprave u
Republici Hrvatskoj, ne dobivamo uvijek povratno izvješe o provedenom upisu
ili primamo potvrdu mati
nog ureda o upisu ropenja ili vjen
anja odvojeno od domovnice. Bilo bi znatno jednostavnije kad bi se
potvrda o upisu i domovnica zajedno dostavili konzulatu, budui da se istim dopisom trañe i upis i dostava domovnice. Na ovaj na
in izbjeglo bi se
slanje poñurnice, odnosno provjere, pa o
ekujemo poboljšanje
u tom smjeru.
e.
Izdavanje potvrda o radu i
boravku u inozemstvu. Od 2000 godine nastavljen je
rast broja broja povratnika sudei prema broju izdatih carinskih potvrda. Iseljenici prve generacije se upravo nalaze u
razdoblju stjecanja australske mirovine, nakon
ega se neki od njih odlučuju za povratak. Dio njih e se pak odlu
iti na povratak tek nakon potpisivanja medjudrñavnog sporazuma o mirovinskom osiguranju.
f.
Uru
enje dostavnica i rad povodom zamolnica.
Broj ovakovih predmeta se ustaljuje na istoj razini. Izgleda da je prošle
godine dosegnut plato.
g.
Ovjerovljenje isprava. Ovjerovljenja, najveim djelom punomoi, ostat e dominantna po broju. Ova usluga je zasigurno u o
ima naših ljudi ovdje izuzetno popularna i jako je trañena te nesporno puno pomañe u sluñbenoj komunikaciji prema Hrvatskoj. Broj predmeta, koji se pribliñio tisui godišnje, vjerojatno e i dalje rasti. Vjerojatno e se nastaviti i
trend rasta broja prijevoda dokumenata.
h.
Izdavanje viza. O
ekuje se nastavak trenda porasta broja izdanih viza. Premda nositelji
australskih putovnica ne trebaju vizu za ulazak u Republiku Hrvatsku u svrhu
turisti
kog ili poslovnog posjeta za boravak do 90 dana, ovaj generalni
konzulat e zasigurno i dalje izdavati vize uglavnom drñavljanima Australije, hrvatskog podrijetla, koji namjeravaju
boraviti u Hrvatskoj duñe od 90 dana. Takoper se i dalje o
ekuju zahtjevi za izdavanje vize u svrhu studiranja, zapošljavanja i
obavljanja profesionalne djelatnosti, te za izdavanje vize u putne isprave
"Certificate of Identity". Na naše zamolbe za suglasnost u ovakvim
slu
ajevima, MUP RH uglavnom dostavlja odgovor unutar roka od 30 dana. S
obzirom na o
ekivanje oñivljavanja hrvatskog gospodarstva o
ekuje se nastavak
trenda zanimanja australskih drñavljana hrvatskog podrijetla, za dobivanje vize u svrhu
zapošljavanja u Republici Hrvatskoj, premda e oni uglavnom i
dalje u ve
ini slu
ajeva odgovarajuu vizu zatrañiti za svog boravka u Hrvatskoj.
i.
Starateljstvo. Ne o
ekuju se zahtjevi.
j.
Odnosi roditelja i djece. S obzirom na dosadašnju praksu zahtjevi se ne o
ekuju.
k.
Alimentacija. S
obzirom na dosadašnju praksu, aktivnosti na ovom podru
ju se ne o
ekuju.
l.
Ostavine. Broj nasljedni
kih izjava je u porastu, pa se o
ekuje znatan broj
predmeta iz ovog podru
ja.
m.
Odštetni zahtjevi. Potencijalni korisnici ove usluge razvidno su našli druge kanale za
ostvarivanje svojih zahtjeva pa se zahtjevi ne u
ekuju.
n.
Uhienja hrvatskih drñavljana. Uhienja hrvatskih drñavljana su rjetka, ali se dogapaju. Pojava uhienja zbog ekstradicije bi se mogla ponoviti.
o.
Potrage. Vjerojatno e i dalje biti slu
ajeva potrage za rodbinom u Hrvatskoj, što se riješava s velikim
uspjehom uglavnom zahvaljujui MUP-u. Za o
ekivati je i zahtjeve za provjeru prebivališta osoba u Australiji,
za što je vjerojatnost uspjeha manja, uglavnom jer australske vlasti nerado
daju osobne podatke o svojim drñavljanima (Privacy Act).
p.
Poslovi u svezi s hrvatskim
brodovima i zrakoplovima. Hrvatski zrakoplovi ne
mogu za sad doletjeti do Australije, a hrvatski brodovi, odnosno njihove posade
uglavnom ne trañe usluge Generalnog konzulata. S obzirom na smanjenje naše trgova
ke mornarice, nije za o
ekivati bilo kakove promjene na ovom podru
ju.
q.
Izdavanje sprovodnica za
prijenos posmrtnih ostataka. Gledano statisti
ki, izdavanje sprovodnica bi broj
ano moglo ostati na
uobi
ajenoj razini. Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske uglavnom
dostavlja odgovor u roku od 24 sata na naše zahtjeve za izdavanje dozvole
prijenosa posmrtnih ostataka. I dalje e biti potrebito zatrañiti odobrenje za prijenos posmrtnih ostataka budui da pokojnici uglavnom nisu nositelji hrvatskih putovnica u
trenutku smrti. Takoper su u sli
nom broju mogue i tranzitne sprovodnice za prijenos posmrtnih ostataka preko
teritorija Republike Hrvatske u Republiku BiH.
r.
Konzularni dani. Zbog drasti
no smanjenog broja djelatnika, i nuñnost smanjenja
troškova planira se smanjenje broja konzularnih dana izvan Melbournea.
Konzularne usluge u udaljenim krajevima ovog konzularnog podru
ja treba nastaviti razvijati putem pošte i uz pomo javnih biljeñnika odnosno mirovnih sudaca.
6.
Ostalo
a.
Kadrovi. Generalni konzulat radi s
bitno smanjenim brojem zaposlenih uz odrñanje potrebite
razine usluga. Daljnje smanjenje broja zaposlenih bi se zasigurno odrazilo na u
inkovitost.
b.
Godišnji odmori. Pozorno i pravovremeno planiranje godišnjih odmora je u situaciji
ovako malog broja zaposlenih izuzetno zna
ajno.
c.
Financije. Zbog izuzetne pozornosti u
trošenju novaca i dalje je uo
ljiv pad troškova, odnosno uplata na ra
un ovog generalnog
konzulata iz MVP-a. Pokrivenost troškova prihodom od konzularnih usluga se poveava. Iz usporedbi po pojedinim stavkama lako je uo
ljivo da su ve ostvarene maksimalne uštede, te je daljnje smanjenje troškova teško
za o
ekivati. Uz to inflacija se u Australiji upravo pribliñila brojci od 7%. Treba i dalje nastojati odrrdjene aktivnosti pokrivati sponzorstvom, premda je trend dragovoljnosti
sponzorstva u razvidnom padu. Naplata konzularnih pristojbi bi se trebala zadrñati na ovogodišnjoj razini ili pak neznatno poveati. U izvješu tajništva o troškovima reprezentacije i telekomunikacija po
pojedinim DKP-ima, iz nejasnih razloga medju pozitivnim
primjerima nije naveden ovaj generalni konzulat, premda bi na osnovu brojki
trebao biti na samom vrhu. Vjerojatno se radilo o previdu koji e se ispraviti slijedee godine. Ina
e vrijedi napomenuti kako je na mjestima poput ovog generalnog
konzulata, gdje se uvijek pazilo na svaki trošak, teško odnosno nemogue postii bilo kakove daljnje, a kamoli spektakularne uštede, dok je to lako
ostvariti tamo gdje se ranije trošilo bez mjere.
d.
Nekretnine. Prostor generalnog konzulata i rezidencija generalnog konzula su u
vlasništvu Republike Hrvatske. Uredski prostor je u vrlo dobrom stanju. Ipak
bit e potrebita odredjena ulaganja u odrñavanje. Najvea izvanredna stavka predvidjena za ovu godinu bila je
izmjena rasvjete, obvezna za cijelu zgradu, zbog protupoñarne prevencije. Rasvjeta je promjenjena, ali je plaen samo rad. Tvrtka koja odrñava zgradu uporno
zaobilazi dostaviti preslike plaenih ra
una, koje sam trañio upravo zbog procjene o prevelikoj cijeni posla. Umjesto preslika
ra
una stiglo je manje zaduñenje, što nam je ve donijelo uštedu od nekoliko tisua AUD i što dokazuje
kako sam bio u pravu inzistirajui na jasnim ra
unima. I dalje o
ekujem trañene ra
une, pa se zbog toga moñe dogoditi da do plaanja dodje tek u slijedeoj godini. Uo
ljiv je trend sve
eših kvarova sigurnosnih urepaja, što je po mišljenju nadzora uobi
ajeno za razinu
starosti opreme. Izuzetno nepovoljni smještaj
rezidencije generalnog konzula predstavlja ozbiljnu svakodnevnu smetnju
i optereenje. Pored toga kua je prili
no dotrajala i bit e potrebita ulaganja u njezino odrñavanje. Prijedlog
rješenja poslan je u tajništvo još 1999. godine.
e.
Automobili. U vlasništvu generalnog konzulata nalaze se dva automobila, oba u
odli
nom stanju i bez ikakovih kreditnih optereenja. Tajništvu je
ove godine u dva navrata predloñeno odobrenje prodaje jednog od njih - Peugeota 306, budui da se uope ne upotrebljava. Najpovoljnije vrijeme prodaje upravo istje
e jer je star tri godine. Za o
ekivati je dobivanje
odobrenja za njegovu prodaju.
f.
Izvjesa. Sve dogapaje e kao i dosad trebati popratiti izvješima odgovarajuim upravama u MVP-u. Pored toga trebat e pripremiti i
obvezna redovita financijska i druga izvješa.
g.
Pismohrana. S obzirom na sku
ene prostorne mogunosti, trebat e i dalje reorganizirati pismohranu.
7.
Zaklju
ak.
Generalni konzulat Republike Hrvatske u
Melbourneu bi trebao sveukupno obaviti otprilike isti opseg poslova kao i u
tekuoj godini, s trendom blagog rasta, uz troškove na otprilike istoj
razini kao i ove godine.
Generalni konzul
mr. sc. ðeljko Šiki
Primjedbe
Objavi komentar