Preskoči na glavni sadržaj

Uzkladba plaća - primjedbe

Mr. sc. ðeljko Šikiƒ

Generalni konzul[1]

 

 

INTERNO

Radni materijal

 

 

 

USKLAĐIVANJE PLAA DIPLOMATA I ADMINISTRATIVNO TEHNIKOG OSOBLJA U DIPLOMATSKIM MISIJAMA I KONZULARNIM UREDIMA

PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI

 

 

 

 

Melbourne 30. srpnja 2001.


SADRðAJ

Uvod.. 2

 

Cilj korekcije sustava................................................................................ 2

 

Koeficijenti................................................................................................ 3

Razina predstavljanja Republike Hrvatske u inozemstvu............. 3

Vrijednosti obavljenog posla......................................................... 3

Troškovi ñivota.............................................................................. 4

Uvjeti ñivota.................................................................................. 5

Neugodnosti-ugodnosti zbog udaljenosti od Hrvatske.................. 5

Uvjeti stanovanja........................................................................... 5

Radni uvjeti.................................................................................... 5

Valute                                                                                              6

 

Zakljuak................................................................................................... 6

 

 


1.       Uvod

 

 

30. srpnja 2001. autoru je od tajnice ministarstva stigao dopis u kojem se trañe prijedlozi na radni materijal izradjen od strane Ekonomskog instituta iz Zagreba, a koji se bavi plaƒama zaposlenih  u diplomatsko konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske.

Autor je došao do zakljuka da bi najprikladniji odgovor na ovaj zahtjev bio u obliku slinog radnog materijala. Unato situaciji u kojoj se našao, a to je da trenutno uz njega u Generalnom konzulatu republike Hrvatske radi samo još jedan djelatnik, što predstavlja izuzetno svakodnevno radno optereƒenje, odluio je u svom slobodnom vremenu iznijeti sustavno svoja razmišljanja i nalaze.

Sustav plaƒa u diplomatsko konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske na izvjestan je nain odraz i stoga zasigurno znaajan pokazatelj organizacije i uinkovitosti diplomatsko konzularne mreñe. Zbog toga mu je nuñno posvetiti veliku pozornost. Medjutim taj segment u svakom sluaju treba analizirati i definirati u okviru sveukupnih napora u cilju optimizacije djelovanja diplomatsko konzularne mreñe. Optimizacija organizacije rada u diplomatsko konzularnim predstavništvima se pak zasigurno u znaajnom dijelu naslanja na organizaciju rada u centrali ministarstva[2].  Izolirani pogledi mogu generirati ozbiljne pogriješke.

Kako kratkoƒa vremena ne dopušta detaljno iznošenje autorovih stavova i prijedloga glede sveukupne organizacije rada u diplomatsko konzularnim predstavništvima, odnosno u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske, ipak ƒe biti obrapen samo segment plaƒa uz odredjene napomene koje ukazuju na povezanost plaƒa s drugim aspektima

 

 

 

2.       Cilj korekcije sustava

 

 

Alanovi diplomatskih i konzularnih misija, bi trebali za isto zvanje i poloñaj, te istu kategoriju misije ostvarivati istu razinu materijalnog blagostanja bez obzira na zemlju u kojoj se misija nalazi.@ Tako se kañe u istoimenom poglavlju-reenici Ekonomskog instituta.

Cilj je definiran po naelu pravednosti, što dakako ima veliku teñinu. Meputim, ipak je cilj potrebito redefinirati. Naime pravedna raspodjela sredstava za plaƒe samo je jedno od bitnih sredstava za postizanje stvarnog cilja, a to je pravilno i uinkovito predstavljanje Republike Hrvatske u znaajnim zemljama svijeta. Dakle nikad pa ni u ovom sluaju ne vrijedi pomiješati cilj i sredstvo. Posebice stoga jer su ne tako malobrojni sluajevi boravka u diplomatsko konzularnim predstavništvima u kojima je Arazina materijalnog blagostanja @ djelatnika, odnosno njegove obitelji krajnji i jedini cilj.

 

3.       Koeficijenti

 

Sustav plaƒa u MVP RH ne odrañava u potpunosti razliitosti u razini predstavljanja Republike Hrvatske u inozemstvu, vrijednosti obavljenog posla, izravnim dobitcima, neizravnim dobitcima, koliini obavljenog posla, troškovima ñivota, uvjetima ñivota, izloñenosti opasnosti, neugodnosti‑ugodnosti zbog udaljenosti od Hrvatske, uvjetima stanovanja, promjenama teajeva valuta, radnim uvjetima, razini sveukupne organizacije uredskog prostora, razini informatizacije, razini komunikacije, broju zaposlenih, koliini posla po zaposlenom. Moglo bi se pronaƒi još parametara koje bi pri procjeni razlike u plaƒama izmepu pojedinih lokacija i izmepu razliitih zvanja i ploñaja trebalo uzeti u raun.

Dosadašnji sustav plaƒa uz troškove ñivota, uzeo je donekle u obzir i relativnu vrijednost postojanja odredjenog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, a novi prijedlog pak tu relativnost iskljuuje, ali uvodi imbenik udaljenosti i (ne)ugodnosti ñivota kombiniran u jednom koeficijentu.

Moderna poluozbiljna polušaljiva poslovica s engleskom kraticom AKISS@ (keep it simple and stupid) pak upuƒuje na odmak od sofisticiranog i kompliciranog sustava koji teñi krajnjoj pravednosti, a kojega je vjerojatno teško postiƒi i odrñavati u korist jednostavnog, razumljivog i lako primjenjivog rješenja, koje svom kreatoru uzvraƒa Apoljubcem@.

Ipak i u tom sluaju, znajuƒi unaprijed da preveliki broj parametara izuzetno komplicira sustav, dobro je o parametrima razmisliti i barem ih definirati u nekoliko reenica.

 

a.              Razina predstavljanja Republike Hrvatske u inozemstvu

 

Diplomatska i konzularna predstavništva za Republiku Hrvatsku nisu jednako znaajna u svim zemljama. Dokazuje to i injenica što u nekim zemljama uopƒe nemamo svoja predstavništva, a u nekima ih imamo i po nekoliko. Isto tako vrijednost svih predstavništava u na primjer Njemakoj, SAD ili Australiji nije ista. Imati svoje predstavništvo u Njemakoj ili Nepalu doista nije jednako znaajno.  Takoper je razlika u razini potrebitoj za konzularno predstavništvo u NewYorku ili Denveru, premda se oba grada nalaze u SAD.

Kroz procjenu vrijednosti za Hrvatsku kroz ovaj parametar se putem svrstavanja veleposlanstva i konzulata u razrede djelimiƒno postigla odrepena ravnoteña.

Meputim otvaranje predstavništva ponekad nije bilo zasnovano samo na nuñnosti i potrebi, nego na oportunizmu. Vrlo je lako uoiti da broj predstavništava opada s udaljenošƒu od Hrvatske, a takoper s padom atraktivnosti zemlje primateljice.

Razina predstavljanja Republike Hrvatske takodjer bi trebala biti analizirana i osobno. Naime isto zvanje i poloñaj u MVP esto zauzimaju osobe koje se mepusobno drastino razlikuju u sveukupnoj radnoj sposobnosti, opƒem znanju, znanju stranih jezika, iskustvu i sposobnosti komunikacije, sigurnošƒu i uvjerljivošƒu nastupa itd. Ima sluajeva odlaska u diplomatsko ili konzularno predstavništvo bez znanja i jednog stranog jezika!

 

b.              Vrijednosti obavljenog posla

 

Postojeƒa diplomatsko konzularna predstavništva postoje veƒ dovoljno dugo vremena da bi se na osnovu podataka o do sad obavljenom poslu mogla sloñiti odgovarajuƒa tabela. Vrijednost obavljenog posla moñe se prikazati u izravnim dobitcima poput naplate konzularnih usluga, neizravnim dobitcima poput potpisivanja vrijednih dvojnih ili višestranih ugovora, koliini obavljenog posla mjerenoj na primjer u broju primljenih i poslanih dopisa itd.

U pismohrani samog ministarstva i u pismohranama u predstavništvima sigurno postoji dovoljno podataka za analizu. Bitan podatak bio bi u u izraunu radnog optereenja po zaposlenom u odredjenom diplomatsko konzularnom predstavništvu. Naime veƒ na prvi pogled mogu se uoiti  goleme disproporcije, kako u broju diplomata, tako i u broju administrativno tehnikog osoblja izmedju lako usporedivih destinacija.

 

c.              Troškovi ñivota

 

Troškovi ñivota su bili u dosadašnjem i ostali u sadašnjem prijedlogu izrauna plaƒa, osnovni i jednostavni pokazatelj razlika izmepu DKP-a[3].

Troškovi ñivota bi kao i svi parametri trebali biti izneseni tabelarno od najveƒih do najniñih, tako da bi se mogle uoiti moguƒe nepravilnosti. Takoper je poznata injenica da svi gradovi u istoj drñavi nemaju jednake troškove ñivota. Na primjer u Australiji po jednoj analizi koju je moguƒe vidjeti preko interneta (dio tabele u nastavku), najviši troškovi ñivota su u Perthu, nakon kojega dolazi Sydney. Slijedi Melbourne pa Canberra. Po istoj analizi troškovi ñivota u Berlinu su niñi nego u Sydneyu a viši nego u Melbourneu, a u Budimpešti niñi nego u Melbourneu a viši nego u Canberri! Dakle zajedniki koeficijent za cijelu golemu zemlju poput SAD ili Australije nije prikladan. Bolje reeno koeficijente koji odrañavaju troškove trebalo bi odrediti po gradovima a ne po zemljama. Za ilustraciju i usporedbu u tabelu je iz istog izvora unesen i podatak o troškovima ñivota u Zagrebu.

 

Tokyo

180,66

Buenos Aires

170,41

Bruxelles

166,67

Rome

163,41

Toronto

161,5

Zagreb

150,66

Perth

142,13

New York

140,36

Sydney

139,78

Berlin

138,94

Budapest

138,1

Melbourne

136,02

Canberra

133,8

Belgrade

131,27

New Delhi

123,39

Kuala Lumpur

115,42

Subotica

109,96

 

d.              Uvjeti ñivota

 

Diplomati u diplomatskim predstavništvima provode dio svog ñivota i doista nije svejedno u koju zemlju odnosno koji grad su stigli. U današnjem svijetu izmepu pojedinih gradova postoje goleme razlike u istoƒi, opskrbi, kulturnom i zabavnom ñivotu, moguƒnostima bavljenja športom, knjiñnicama itd. Posebne su razlike u klimatskim uvjetima, u raširenosti kriminala itd. Sveukupni ñivot je drastino razliit u Los Angelesu, New Delhiju, Tehranu, Jakarti, Parizu i Kievu. To doista ne treba posebno dokazivati. S te strane prihvatljiv je prijedlog Ekonomskog instituta. Medjutim ovdje ne bi trebalo miješati odnosno zbrajati (ne)ugodnosti zbog udaljenosti od Hrvatske. Taj parametar treba ostaviti kao poseban.

 

e.              Neugodnosti-ugodnosti zbog udaljenosti od Hrvatske

 

Udaljenost od Hrvatske zasluñuje poseban koeficijent. Vrijednost koeficijenta treba rasti s udaljenošƒu. Taj koeficijent ne smije se miješati ni s jednim drugim. Posebice stoga što ga je lako izraunati. I ovdje na prvi pogled dolazi do izrañaja prednost tabelarni prikaza po gradovima, a ne po zemljama. NewYork i Los Angeles doista nisu jednako udaljeni od Hrvatske. Perth i Sydney takoper.  Hamburg je bitno udaljeniji od Zagreba nego Munchen, što vrijedi i za odnos Trsta i Milana itd. Zasigurno u DKP-ima ima i osoba koje vole što su daleko od Hrvatske. Meputim to su iznimke od pravila i ne bi ih trebalo uzeti u razmatranje.

 

f.               Uvjeti stanovanja

 

U nekim gradovima gdje se nalaze hrvatska DKP-a je stanovanje izuzetno skupo, u nekim je puno jeftinije. Negdje postoje rezidencije u vlasništvu Republike Hrvatske. Diplomati tako stanuju u malim stanovima i velikim kuƒama i apartmanima, u skromnim stambenim uvjetima bez klimatizacije i u luksuznim klimatiziranim rezidencijama s unutarnjim bazenima, gimnastikim dvoranama i teniskim terenima. Neki stanuju u neposrednoj blizini ureda, a neki se moraju svakodnevno satima probijati kroz prometnu guñvu. Treba ozbiljno promisliti o uvopenju odrepenog koeficijenta vezanog za uvjete stanovanja. U stanovima i kuƒama diplomati provode dobar dio vremena i nije svejedno u kakovim uvjetima ñive.

 

g.              Radni uvjeti

 

Uredski prostori vjerojatno su dosta razliiti po razliitim DKP-ima. Prihvatljivost i ugodnost radne sredine jedna je od bitnih znaajki ñivota. Osim samog prostora na (ne)ugodnost svakodnevnog boravka i rada zasigurno utjee i razina sveukupne organzacije uredskog prostora i rada. Znaajni čimbenici su u današnje doba i razina razvijenosti i primjena informatike i komunikacijske opreme. Unutar ove toke moñe se analizirati i utjecaj broja zaposlenih. Veƒi broj zaposlenih za rukovoditelja predstavlja veƒu odgovornost, ali i veƒu fleksibilnost organizacije posla.

Svaki od nabrojenih imbenika potrebito je posebno analizirati i procjeniti za svako diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo. Rezultat procjene uvijek bi trebao biti tabelarni prikaz predstavništava. Svaka tabela bi trebala zapoinjati s predstavništvom koje po tom kriteriju ima najveƒi, a završavati s onim koji ima najmanji koeficijent.

Konani koeficijent dobio bi se zbrojem koeficijenata iz svih tabela po pojedinom predstavništvu. Matematikim metodama konanu raspodjelu treba zadrñati u prihvatljivim okvirima.

Na prvi pogled sve ovo moñda izgleda prekomplicirano. Meputim, rašlanjenje bitno pojednostavnjuje i poboljšava procjenu. Manji broj parametara pak donosi moguƒnost Apogapanja@ odnosno nedovoljno utemeljenih procjena.

Ipak, zbog odrñavanja sustava im jednostavnijim u prvoj fazi bi trebalo izostaviti utjecaj posljednje dvije toke ( g i f), odnosno cjelokupan sustav reducirati na pet parametara.

 

4.       Valute

 

Upravo zbog jednostavnosti odrñavanja i usporepivanja, sve plaƒe bi trebalo odrediti u kunama. Kuna bi jednostavno bila zajednika mjera za sva DKP-a i zaposlene u Zagrebu.  Poveƒanja odnosno smanjenja plaƒa mogla bi se na taj nain obavljati zajedniki za sve i uvijek bi se imao jasan pregled situacije. U razliitim DKP-ima bi se plaƒe isplaƒivale u valuti zemlje u kojoj se DKP nalazi. U zemljama koje nemaju konvertibilnu valutu plaƒe bi se isplaƒivale u najprikladnijoj valuti. Kod konverzije bi vrijedio srednji teaj Narodne banke Hrvatske zadnjeg dana prethodnog mjeseca. Teaj se moñe dobiti preko interneta (http://www.hnb.hr/).

Ponavljanje jednog znaajnog  prijedloga, koje je autor veƒ iznosio u više navrata. Svim zaposlenima u DKP-ima bi se u Hrvatskoj trebali otvoriti osobni rauni u hrvatskoj banci i u valuti koju odaberu. Svaki zaposleni bi mogao odrediti koliki dio (od 0 do 100%) mjeseƒne plaƒe bi ñelio uplatiti na taj raun odrepenog mjeseca. Iznosi na raunima bi se mogli oroavati, odnosno po toj osnovici bi se mogli dobivati zajmovi.

Na predloñeni nain postigao bi se dvostruki uinak. Doznake DKP-ima iz Zagreba bi bile bitno smanjene, a na raunima hrvatskih banaka bi se pojavio novac koji se inae drñao u inozemstvu.  Lako je izraunati da se radi o znaajnoj sumi.

 

5.       Zakljuak

 

Analizi sustava plaƒa u Ministarstvu vanjskih poslova treba pristupiti s velikom pozornošƒu. Sustav  je prije uvopenja potrebito kvalitetno ispitati. Kako bi se moglo dobiti što je moguƒe više kvalitetnih primjedbi, nuñno je prijedlog novog sustava prikazati na lako razumljiv i usporediv nain. Posebice je vrijedan tabelarni prikaz odnosa mepu DKP-ima po svakom odabranom kriteriju posebno, a tek onda u zajednikoj sumarnoj tabeli. Prvi korak je uinjen. Oekuje se slijedeƒi.

Autor je ove stranice napisao u namjeri objektivnog doprinosa cjelokupnom procesu, koji pak treba biti završen u realnom vremenu mjerenom mjesecima, a ne godinama.



[1]Ovdje izrañeni stavovi autorskog su znaaja i ne odrañavaju nuñno stavove Generalnog konzulata RH u Melbourneu

[2] Funkcioniranje MVP dakako ne moñe biti izolirano od djelovanja cjelokupne drñavne uprave. Tek je tu organizacijski krug u potpunosti zatvoren.

[3]

U radnom materijalu Ekonomskog instituta prezentirani su koeficijenti izvapeni iz odrepene tabele H Monthly Bulletina UN. Priloñena internet adresa http://icsc/un.org/cold/index.htm.je netona. Ako se umjesto kose crte nakon icrc stavi toka (http://icsc.un.org/cold/index.htm.) dolazi se do neke udne web stranice o poštanskim troškovima UN.  Od Ekonomskog instituta moli se objašnjenje.

Primjedbe

Popularni postovi s ovog bloga