Mr. sc. ðeljko Šiki
Generalni konzul[1]
INTERNO
Radni materijal
USKLAĐIVANJE PLAA
DIPLOMATA I ADMINISTRATIVNO TEHNIKOG OSOBLJA U DIPLOMATSKIM MISIJAMA I KONZULARNIM
UREDIMA
PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI
Melbourne 30. srpnja 2001.
SADRðAJ
Uvod.. 2
Cilj
korekcije sustava................................................................................ 2
Koeficijenti................................................................................................ 3
Razina
predstavljanja Republike Hrvatske u inozemstvu............. 3
Vrijednosti
obavljenog posla......................................................... 3
Troškovi ñivota.............................................................................. 4
Uvjeti ñivota.................................................................................. 5
Neugodnosti-ugodnosti
zbog udaljenosti od Hrvatske.................. 5
Uvjeti
stanovanja........................................................................... 5
Radni uvjeti.................................................................................... 5
Valute 6
Zaklju
ak................................................................................................... 6
1.
Uvod
30. srpnja 2001. autoru je od tajnice ministarstva stigao dopis u
kojem se trañe prijedlozi na radni materijal izradjen od strane
Ekonomskog instituta iz Zagreba, a koji se bavi plaama zaposlenih u diplomatsko konzularnim predstavništvima
Republike Hrvatske.
Autor je došao do zaklju
ka da bi najprikladniji odgovor na ovaj zahtjev bio u obliku sli
nog radnog materijala. Unato
situaciji u kojoj
se našao, a to je da trenutno uz njega u Generalnom konzulatu republike
Hrvatske radi samo još jedan djelatnik, što predstavlja izuzetno svakodnevno
radno optereenje, odlu
io je u svom slobodnom vremenu iznijeti sustavno svoja razmišljanja
i nalaze.
Sustav plaa u diplomatsko konzularnim predstavništvima Republike Hrvatske na
izvjestan je na
in odraz i stoga zasigurno zna
ajan pokazatelj
organizacije i u
inkovitosti diplomatsko konzularne mreñe. Zbog toga mu je
nuñno posvetiti veliku pozornost. Medjutim taj segment u
svakom slu
aju treba analizirati i definirati u okviru sveukupnih napora u cilju
optimizacije djelovanja diplomatsko konzularne mreñe. Optimizacija
organizacije rada u diplomatsko konzularnim predstavništvima se pak zasigurno u
zna
ajnom dijelu naslanja na organizaciju rada u centrali ministarstva[2]. Izolirani pogledi mogu generirati ozbiljne
pogriješke.
Kako kratkoa vremena ne dopušta detaljno iznošenje autorovih stavova i
prijedloga glede sveukupne organizacije rada u diplomatsko konzularnim
predstavništvima, odnosno u Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske,
ipak e biti obrapen samo segment plaa uz odredjene napomene koje ukazuju na povezanost plaa s drugim aspektima
2.
Cilj korekcije sustava
Alanovi diplomatskih i konzularnih misija, bi trebali za isto zvanje
i poloñaj, te istu kategoriju misije ostvarivati istu razinu materijalnog
blagostanja bez obzira na zemlju u kojoj se misija nalazi.@ Tako se kañe u istoimenom poglavlju-re
enici Ekonomskog instituta.
Cilj je definiran po na
elu pravednosti, što dakako ima veliku teñinu. Meputim, ipak je cilj potrebito redefinirati. Naime pravedna raspodjela
sredstava za plae samo je jedno od bitnih sredstava za postizanje stvarnog cilja,
a to je pravilno i u
inkovito predstavljanje Republike Hrvatske u zna
ajnim zemljama svijeta. Dakle nikad pa ni u ovom slu
aju ne vrijedi pomiješati cilj i sredstvo. Posebice stoga jer su ne
tako malobrojni slu
ajevi boravka u diplomatsko konzularnim predstavništvima u kojima je
Arazina materijalnog blagostanja @ djelatnika, odnosno
njegove obitelji krajnji i jedini cilj.
3.
Koeficijenti
Sustav plaa u MVP RH ne odrañava u potpunosti razli
itosti u razini predstavljanja Republike Hrvatske u inozemstvu,
vrijednosti obavljenog posla, izravnim dobitcima, neizravnim dobitcima, koli
ini obavljenog posla, troškovima ñivota, uvjetima ñivota, izloñenosti opasnosti, neugodnosti‑ugodnosti zbog udaljenosti od
Hrvatske, uvjetima stanovanja, promjenama te
ajeva valuta, radnim
uvjetima, razini sveukupne organizacije uredskog prostora, razini
informatizacije, razini komunikacije, broju zaposlenih, koli
ini posla po zaposlenom. Moglo bi se pronai još parametara
koje bi pri procjeni razlike u plaama izmepu pojedinih lokacija i izmepu razli
itih zvanja i ploñaja trebalo uzeti u ra
un.
Dosadašnji sustav plaa uz troškove ñivota, uzeo je donekle u obzir i relativnu vrijednost postojanja
odredjenog diplomatskog ili konzularnog predstavništva, a novi prijedlog
pak tu relativnost isklju
uje, ali uvodi
imbenik udaljenosti i (ne)ugodnosti ñivota kombiniran u
jednom koeficijentu.
Moderna poluozbiljna polušaljiva poslovica s engleskom kraticom AKISS@ (keep it simple and stupid) pak upuuje na odmak od
sofisticiranog i kompliciranog sustava koji teñi krajnjoj
pravednosti, a kojega je vjerojatno teško postii i odrñavati u korist jednostavnog, razumljivog i lako primjenjivog
rješenja, koje svom kreatoru uzvraa Apoljubcem@.
Ipak i u tom slu
aju, znajui unaprijed da preveliki broj parametara izuzetno komplicira sustav,
dobro je o parametrima razmisliti i barem ih definirati u nekoliko re
enica.
a.
Razina predstavljanja Republike
Hrvatske u inozemstvu
Diplomatska i konzularna predstavništva za Republiku Hrvatsku nisu
jednako zna
ajna u svim zemljama. Dokazuje to i
injenica što u nekim
zemljama uope nemamo svoja predstavništva, a u nekima ih imamo i po nekoliko.
Isto tako vrijednost svih predstavništava u na primjer Njema
koj, SAD ili Australiji nije ista. Imati svoje predstavništvo u
Njema
koj ili Nepalu doista nije jednako zna
ajno. Takoper je razlika u razini potrebitoj za konzularno predstavništvo u
NewYorku ili Denveru, premda se oba grada nalaze u SAD.
Kroz procjenu vrijednosti za Hrvatsku kroz ovaj parametar se putem
svrstavanja veleposlanstva i konzulata u razrede djelimino postigla odrepena ravnoteña.
Meputim otvaranje predstavništva ponekad nije bilo zasnovano samo na nuñnosti i potrebi, nego na oportunizmu. Vrlo je lako uo
iti da broj predstavništava opada s udaljenošu od Hrvatske, a takoper s padom atraktivnosti zemlje primateljice.
Razina predstavljanja Republike Hrvatske takodjer bi trebala biti analizirana i osobno. Naime isto zvanje i poloñaj u MVP
esto zauzimaju osobe koje se mepusobno drasti
no razlikuju u sveukupnoj radnoj sposobnosti, opem znanju, znanju stranih jezika, iskustvu i sposobnosti
komunikacije, sigurnošu i uvjerljivošu nastupa itd. Ima slu
ajeva odlaska u diplomatsko ili konzularno predstavništvo bez znanja
i jednog stranog jezika!
b.
Vrijednosti obavljenog posla
Postojea diplomatsko konzularna predstavništva postoje ve dovoljno dugo vremena da bi se na osnovu podataka o do sad
obavljenom poslu mogla sloñiti odgovarajua tabela. Vrijednost obavljenog posla moñe se prikazati u
izravnim dobitcima poput naplate konzularnih usluga, neizravnim dobitcima poput
potpisivanja vrijednih dvojnih ili višestranih ugovora, koli
ini obavljenog posla mjerenoj na primjer u broju primljenih i
poslanih dopisa itd.
U pismohrani samog ministarstva i u pismohranama u predstavništvima
sigurno postoji dovoljno podataka za analizu. Bitan podatak bio bi u u izra
unu radnog optere
enja po zaposlenom u odredjenom diplomatsko konzularnom predstavništvu. Naime ve na prvi pogled mogu se uo
iti goleme disproporcije,
kako u broju diplomata, tako i u broju administrativno tehni
kog osoblja izmedju lako usporedivih destinacija.
c.
Troškovi ñivota
Troškovi ñivota su bili u dosadašnjem i ostali u sadašnjem prijedlogu izra
una plaa, osnovni i jednostavni pokazatelj razlika izmepu DKP-a[3].
Troškovi ñivota bi kao i svi parametri trebali biti izneseni tabelarno od najveih do najniñih, tako da bi se mogle uo
iti mogue nepravilnosti. Takoper je poznata
injenica da svi gradovi u istoj drñavi nemaju jednake
troškove ñivota. Na primjer u Australiji po jednoj analizi koju je mogue vidjeti preko interneta (dio tabele u nastavku), najviši troškovi ñivota su u Perthu, nakon kojega dolazi Sydney. Slijedi Melbourne pa
Canberra. Po istoj analizi troškovi ñivota u Berlinu su niñi nego u Sydneyu a viši nego u Melbourneu, a u Budimpešti niñi nego u Melbourneu a viši nego u Canberri! Dakle zajedni
ki koeficijent za cijelu golemu zemlju poput SAD ili Australije nije
prikladan. Bolje re
eno koeficijente koji odrañavaju troškove trebalo bi odrediti po gradovima a ne po zemljama. Za
ilustraciju i usporedbu u tabelu je iz istog izvora unesen i podatak o
troškovima ñivota u Zagrebu.
|
Tokyo |
180,66 |
|
Buenos
Aires |
170,41 |
|
Bruxelles |
166,67 |
|
Rome |
163,41 |
|
Toronto |
161,5 |
|
Zagreb |
150,66 |
|
Perth |
142,13 |
|
New York |
140,36 |
|
Sydney |
139,78 |
|
Berlin |
138,94 |
|
Budapest |
138,1 |
|
Melbourne |
136,02 |
|
Canberra |
133,8 |
|
Belgrade |
131,27 |
|
New Delhi |
123,39 |
|
Kuala
Lumpur |
115,42 |
|
Subotica |
109,96 |
d.
Uvjeti ñivota
Diplomati u diplomatskim predstavništvima provode dio svog ñivota i doista nije svejedno u koju zemlju odnosno koji grad su
stigli. U današnjem svijetu izmepu pojedinih gradova postoje goleme razlike u
istoi, opskrbi, kulturnom i zabavnom ñivotu, mogunostima bavljenja športom, knjiñnicama itd. Posebne
su razlike u klimatskim uvjetima, u raširenosti kriminala itd. Sveukupni ñivot je drasti
no razli
it u Los Angelesu, New Delhiju, Tehranu, Jakarti, Parizu i Kievu. To
doista ne treba posebno dokazivati. S te strane prihvatljiv je prijedlog
Ekonomskog instituta. Medjutim ovdje ne bi trebalo miješati odnosno zbrajati (ne)ugodnosti zbog
udaljenosti od Hrvatske. Taj parametar treba ostaviti kao poseban.
e.
Neugodnosti-ugodnosti zbog
udaljenosti od Hrvatske
Udaljenost od Hrvatske zasluñuje poseban
koeficijent. Vrijednost koeficijenta treba rasti s udaljenošu. Taj koeficijent ne smije se miješati ni s jednim drugim. Posebice
stoga što ga je lako izra
unati. I ovdje na prvi pogled dolazi do izrañaja prednost
tabelarni prikaza po gradovima, a ne po zemljama. NewYork i Los Angeles doista
nisu jednako udaljeni od Hrvatske. Perth i Sydney takoper. Hamburg je bitno udaljeniji od Zagreba nego
Munchen, što vrijedi i za odnos Trsta i Milana itd. Zasigurno u DKP-ima ima i
osoba koje vole što su daleko od Hrvatske. Meputim to su iznimke
od pravila i ne bi ih trebalo uzeti u razmatranje.
f.
Uvjeti stanovanja
U nekim gradovima gdje se nalaze hrvatska DKP-a je stanovanje
izuzetno skupo, u nekim je puno jeftinije. Negdje postoje rezidencije u
vlasništvu Republike Hrvatske. Diplomati tako stanuju u malim stanovima i
velikim kuama i apartmanima, u skromnim stambenim uvjetima bez klimatizacije i
u luksuznim klimatiziranim rezidencijama s unutarnjim bazenima, gimnasti
kim dvoranama i teniskim terenima. Neki stanuju u neposrednoj
blizini ureda, a neki se moraju svakodnevno satima probijati kroz prometnu guñvu. Treba ozbiljno promisliti o uvopenju odrepenog koeficijenta vezanog za uvjete stanovanja. U stanovima i kuama diplomati provode dobar dio vremena i nije svejedno u kakovim
uvjetima ñive.
g.
Radni uvjeti
Uredski prostori vjerojatno su dosta razli iti po razli itim DKP-ima. Prihvatljivost i ugodnost radne sredine jedna je od bitnih zna ajki ñivota. Osim samog prostora na (ne)ugodnost svakodnevnog boravka i rada zasigurno utje e i razina sveukupne organzacije uredskog prostora i rada. Zna ajni čimbenici su u današnje doba i razina razvijenosti i primjena informati ke i komunikacijske opreme. Unutar ove to ke moñe se analizirati i utjecaj broja zaposlenih. Vei broj zaposlenih za rukovoditelja predstavlja veu odgovornost, ali i veu fleksibilnost organizacije posla.
Svaki od nabrojenih
imbenika potrebito je posebno analizirati i procjeniti za svako
diplomatsko odnosno konzularno predstavništvo. Rezultat procjene uvijek bi
trebao biti tabelarni prikaz predstavništava. Svaka tabela bi trebala zapo
injati s predstavništvom koje po tom kriteriju ima najvei, a završavati s onim koji ima najmanji koeficijent.
Kona
ni koeficijent dobio bi se zbrojem koeficijenata iz svih tabela po
pojedinom predstavništvu. Matemati
kim metodama kona
nu raspodjelu treba zadrñati u prihvatljivim okvirima.
Na prvi pogled sve ovo moñda izgleda prekomplicirano. Meputim, raš
lanjenje bitno pojednostavnjuje i poboljšava procjenu. Manji broj
parametara pak donosi mogunost Apogapanja@ odnosno nedovoljno utemeljenih procjena.
Ipak, zbog odrñavanja sustava im jednostavnijim u prvoj fazi bi trebalo izostaviti utjecaj posljednje dvije to ke ( g i f), odnosno cjelokupan sustav reducirati na pet parametara.
4.
Valute
Upravo zbog jednostavnosti odrñavanja i usporepivanja, sve plae bi trebalo odrediti u kunama. Kuna bi jednostavno bila zajedni
ka mjera za sva DKP-a i zaposlene u Zagrebu. Poveanja odnosno smanjenja plaa mogla bi se na taj na
in obavljati zajedni
ki za sve i uvijek bi se imao jasan pregled situacije. U razli
itim DKP-ima bi se plae isplaivale u valuti zemlje u kojoj se DKP nalazi. U zemljama koje nemaju
konvertibilnu valutu plae bi se isplaivale u najprikladnijoj valuti. Kod konverzije bi vrijedio srednji
te
aj Narodne banke Hrvatske zadnjeg dana prethodnog mjeseca. Te
aj se moñe dobiti preko interneta (http://www.hnb.hr/).
Ponavljanje jednog zna
ajnog prijedloga, koje je
autor ve iznosio u više navrata. Svim zaposlenima u DKP-ima bi se u
Hrvatskoj trebali otvoriti osobni ra
uni u hrvatskoj banci i u valuti koju odaberu. Svaki zaposleni bi
mogao odrediti koliki dio (od 0 do 100%) mjesene plae bi ñelio uplatiti na taj ra
un odrepenog mjeseca. Iznosi na ra
unima bi se mogli oro
avati, odnosno po toj osnovici bi se mogli dobivati zajmovi.
Na predloñeni na in postigao bi se dvostruki u inak. Doznake DKP-ima iz Zagreba bi bile bitno smanjene, a na ra unima hrvatskih banaka bi se pojavio novac koji se ina e drñao u inozemstvu. Lako je izra unati da se radi o zna ajnoj sumi.
5.
Zaklju
ak
Analizi sustava plaa u Ministarstvu vanjskih poslova treba pristupiti s velikom
pozornošu. Sustav je prije uvopenja potrebito kvalitetno ispitati. Kako bi se moglo dobiti što je
mogue više kvalitetnih primjedbi, nuñno je prijedlog
novog sustava prikazati na lako razumljiv i usporediv na
in. Posebice je vrijedan tabelarni prikaz odnosa mepu DKP-ima po svakom odabranom kriteriju posebno, a tek onda u
zajedni
koj sumarnoj tabeli. Prvi korak je u
injen. O
ekuje se slijedei.
Autor je ove stranice napisao u namjeri objektivnog doprinosa
cjelokupnom procesu, koji pak treba biti završen u realnom vremenu mjerenom
mjesecima, a ne godinama.
[1]Ovdje izrañeni stavovi autorskog su zna
aja i ne odrañavaju nuñno stavove Generalnog konzulata RH u Melbourneu
[2] Funkcioniranje MVP dakako ne moñe biti izolirano od djelovanja cjelokupne drñavne uprave. Tek je tu organizacijski krug u potpunosti
zatvoren.
U radnom materijalu Ekonomskog instituta
prezentirani su koeficijenti izvapeni iz odrepene tabele H Monthly Bulletina UN. Priloñena internet adresa
http://icsc/un.org/cold/index.htm.je neto
na. Ako se umjesto kose crte nakon icrc stavi to
ka (http://icsc.un.org/cold/index.htm.) dolazi se
do neke
udne web stranice o poštanskim troškovima UN. Od Ekonomskog instituta moli se objašnjenje.
Primjedbe
Objavi komentar